U Svetome Martinu na Muri od 16. do 18. svibnja 2022. godine održana je 11. Konferencija socijalnih radnika.
Konferencija je okupila više od 450 sudionika i stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja, pravosuđa, organizacija civilnog društva i tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave koji su na predavanjima, panelima i okruglim stolovima raspravljali o tome kako se razvija profesija socijalnog rada te idu li razvojne promjene u profesiji ukorak s razvojnim promjenama javnih sektora u kojima djeluju socijalni radnici i promjenama u širem društvenom kontekstu.
Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo na XI. konferenciji socijalnih radnika sudjelovala je 17.5.2022. s izlaganjem “Ravnopravna podjela vremena djeteta s roditeljima nakon njihovog razlaza u Hrvatskoj prema mišljenjima nadležnih centara za socijalnu skrb”. Istraživanje je proveo Juraj Petravić, član udruge, a izlaganje je održao Bojan Klapčić, psiholog, član udruge i izvoditelj velikog broja radionica u sklopu projekata koje provodi udruga.
Tijekom travnja 2021. godine sa službenog maila Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo na e-mail adrese svih 103 centara za socijalnu skrb i njihovim podružnicama koliko prema imeniku na službenim stranicama nadležnog Ministarstva poslane se zamolbe s upitnikom koji je sadržavao tri pitanja a odnosila su se na razdoblje od posljednjih pet godina, odnosno od početka 2016 do kraja 2020. godine. Pitanja su bila slijedeća:
1) Koliko je ukupno mišljenja doneseno od strane Vašega Centra za socijalnu skrb u slučajevima kada roditelji nisu sporazumno predali Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (Obrazac ZRS/1). Molimo po godinama.
2) Koliko je mišljenja predloženo da se djeca povjere na zajednički život majci odnosno ocu. Molimo po godinama.
3) U koliko je mišljenja predloženo da djece provode s oba roditelja (35-50% vremena sa svakim od roditelja)? Molimo podatke po godinama.
Tijekom svibnja 2021. godine s identičnim pitanjima ponovo je poslana molba dugi puta svim centrima i njihovim podružnicama koje nisu odgovorile na prvu zamolbu u prvih 30 dana. U mjesecu studenom statistički su obrađeni svi dobiveni odgovori i uspoređeni s dostupnim podacima službene statistike nadležnog Ministarstva i drugih država.
REZULTATI I RASPRAVA
Od 103 poslane zamolbe ukupno 41 odnosno 39,8% Centara i podružnica su odgovorili na zamolbu. Od ukupnog broja odgovora 30 odnosno 29,13% je odgovoreno na tražena pitanja iz upitnika. Od dobivenih odgovora na tražena pitanja 25 ili 24,27% odgovorila je na pitanja za svih pet godina, što je zadovoljavajuće reprezentativan uzorak. Dvije podružnice nisu vodile statistiku za 2016. i 2017. godinu jer su počele s radom 2018. godine, jedan Centar nije dostavio odgovore na pitanja za 2016. godinu, dok Centri za socijalnu skrb Zagreb i Velika Gorica zbog većeg opsega posla nisu u tome trenutku imali gotovu statistiku za posljednju 2020. godinu.
Prema dobivenim odgovorima Centara za socijalnu skrb i podružnica u petogodišnjem razdoblju ukupno je u njima dano 3272 mišljenja Centara za socijalnu skrb i njihovih podružnica. Od toga 2532 ili 77,39% je preporučeno da dijete živi s majkom, 663 odnosno 20,26% mišljenja da dijete živi s ocem i 79 odnosno 2,25% mišljenja da dijete ravnopravno podjednako provodi vrijeme s oba roditelja. Iako ovi rezultati prikazuju samo dana mišljenja CZSS u postupku u krajnjem ishodu nakon završetka sudskog postupka ravnopravna podjela vremena s oba roditelja je i značajno manja od ovih rezultata. Odnosno prema Godišnjim statističkim izvješćima u RH nadležnog Ministarstva od 2016. do 2020. nije presuđena niti jedna presuda da dijete živi i kod oca i majke nakon razlaza roditelja (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 2016., 2017., 2018., 2019., 2020.).
Uspoređujući s drugim državama u Europi Hrvatska je s ovakvom ravnopravnom raspodjelom vremena djeteta s oba roditelja nakon njihovog razlaza na začelju.
U Švedskoj sud ima pravo dodijeliti naizmjenično boravište čak iako se jedan od roditelja protivi ovakvoj odluci (Nielsen, 2015). Čak približno 50% djece živi podjednako vremena s oba roditelja nakon njihovog razlaza (Švedska Vlada, 2011), a 30% djece žive 50% vremena s oba roditelja (Vezzetti, 2014). Prema dostupnim podacima Danska je 2009. godine imala 18% sudskih presuda s podjelom vremena 50% s oba roditelja i čak 38% presuda da dijete 12 puta prenoći u mjesec dana kod roditelja s kojim ne živi (Ottosen i Stage, 2011). U Nizozemskoj i Danskoj čak 20% djece živi podjednako vremena s oba roditelja nakon njihovog razlaza (Spruijt i Duindam, 2010). Ravnopravna podjela vremena djeteta s oba roditelja nakon njihovog razlaza u Belgiji je od 1990. porasla s 9% na čak više od 30%. U Belgiji također zakonski je omogućeno podijeljeno prebivalište i čak 67% djece u takvome modelu živi 50% vremena s oba roditelja (Sodermans i sur., 2013).
Francuska je država koja je Zakonom uredila na podijeljeno fizičko skrbništvo i čak 95% presuda čini ovakav model skrbništva, dok svega 5% se dodjeljuje samostalno skrbništvo jednome roditelju. U 2009. godini čak 16,9% slučajeva određeno je da dijete živi 50% vremena s oba roditelja. I od tada ovakav model podjele vremena ima tendenciju laganog rasta svake godine tako i do 2015. činio je 20% (Nielsen, 2015). Europske države u kojima djeca najmanje provode ravnopravno podjednako vrijeme s oba roditelja su Slovačka i Češka u kojim djeca provode manje od 16% vremena od ukupnog vremena s roditeljem s kojim ne živi. Na začelju s između 16 i 20% od ukupnog vremena provođenja s roditeljem s kojim ne živi su Grčka, Portugal i Rumunjska (Vezzetti, 2014). Djeca pod fizičkim zajedničkim skrbništvom i ravnopravnom podjednakom podjelom provođenja vremena s oba roditelja od 35% do 50% od ukupne količine vremena žive jednako dobro ili čak bolje od djece koja žive isključivo s majkom (Nielsen, 2011).
U 2016. godini sveukupno je dano 403 mišljenja, od toga 327 ili 81,14% da dijete živi s majkom, 66 mišljenja da živi s ocem i 10 odnosno 2,48% mišljenja da dijete ravnopravno provodi vrijeme s oba roditelja. U posljednjoj 2020 godini istraživanja iako dva velika Centra nisu imale gotovu statistiku od ukupno 366 datih mišljenja 78,47% mišljenja je dano da dijete živi s majkom, 17,71% da dijete živi s ocem i 3,81% da dijete provodi ravnopravno podjednako vrijeme s oba roditelja (Tablica 1.).
| Mišljenja CZSS a | 2016.
% |
2017.
% |
2018.
% |
2019.
% |
2020.
% |
| Dijete živi s majkom | 81,1 | 78,30 | 78,5 | 73,9 | 78,5 |
| Dijete živi s ocem | 16,4 | 20,3 | 18,7 | 23,70 | 17,7 |
| Ravnopravna podjela vremena | 2,5 | 1,4 | 2,8 | 2,4 | 3,8 |
| UKUPNO DANIH MIŠLJENJA | 403 | 848 | 706 | 924 | 366 |
Tablica 1.: Dana mišljenja CZSS u petogodišnjem razdoblju s kime dijete treba živjeti nakon njihovog razlaza
Od cjelokupnog uzorka izdvojena su šest centara za socijalnu skrb s najvećim ukupnim brojem danih mišljenja: Zagreb, Velika Gorica, Zaprešić, Ivanić Grad, Rijeka, Pula. Čak četiri grada od spomenutih nisu niti jednom u petogodišnjem razdoblju dala mišljenje da dijete treba živjeti u ravnopravnoj podjeli vremena s oba roditelja. Uzimajući u obzir da CZSS Velika Gorica nije još imao obrađenu statistiku za 2020. godinu, CZSS Zaprešić je jedini CZSS od cjelokupnog uzorka koji je u svih pet godina dao najmanje jedno mišljenje ravnopravne podjele vremena djeteta s oba roditelja. S obzirom na nedovoljnu educiranost i informiranost u javnosti o pozitivnim utjecajima dobrobiti i psihofizičkog razvoja djece koja žive u ravnopravnoj podjeli vremena s oba roditelja nakon njihovog razlaza, u petogodišnjem razdoblju čak je 41,38% od ukupnog uzorka CZSS dalo barem jednom mišljenje ravnopravne podjele vremena nakon razlaza roditelja. Od ukupnog broja datih mišljenja po svakom CZSS u petogodišnjem razdoblju, CZSS i koja su najviše dali mišljenja ravnopravne podjele vremena djeteta s oba roditelja nakon njihovog razlaza su: Novi Marof s 16,7%, Benkovac 15,2%, Grubišno Polje 12,5%, Krk 10,7%, Križevci 9,1%, Zaprešić 8,4% i Velika Gorica s 6,41%.
Dobiveni rezultati s obzirom da nisu svi Centri dostavili odgovore na zamolbu / upitnik ne mogu se uzimati kao konačni, ali reprezentativnost uzorka (s obzirom na broj svih centara, ne i broj predmeta koje svi oni imaju) upućuje da je u ravnopravna podjela vremena djeteta s roditeljima nakon njihovog razlaza u Hrvatskoj prema mišljenjima nadležnih centara za socijalnu skrb na razini statističke pogreške: manje od 5%.
ZAKLJUČAK
U Hrvatskoj podaci o tome koliko djece podjednako živi s oba roditelja u podjeli 35-50% vremena nakon razlaza njihovih roditelja nisu dostupni. Dobiveni rezultati ovog istraživanja ukazuju da više od polovice centara za socijalnu skrb od 2016. do 2020. nisu niti jedan puta dali mišljenje o ravnopravnoj podjednakoj podjeli vremena djeteta s oba roditelja nakon njihovog razlaza. U istome razdoblju niti jednom sudskom presudom nije određeno da dijete živi podjednako vrijeme s oba roditelja. Rezultati ovog istraživanja pokazuju blagi rast danih mišljenja CZSS od 2016. do 2020. da dijete živi ravnopravno podjednako vrijeme s oba roditelja nakon njihovog razlaza. Hrvatska je na samom začelju Europe prema ravnopravnoj podjednakoj podjeli vremena djeteta s oba roditelja nakon njihovog razlaza. Još uvijek postoji nedostatak spremnosti CZSS da se unatoč znanstvenim spoznajama i praksi razvijenih zemalja u većoj mjeri u svojim mišljenjima odlučuju za ravnopravno roditeljstvo. Nedostatak razumijevanja, iskrenosti i spremnosti na suradnju kod znatne većine Hrvatskih CZSS onemogućuje uvid u cjelovite informacije koje bi pomogle sličnim istraživanjima s ciljem dobivanja preciznijih rezultata.
ZAHVALA
Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo zahvaljuje se slijedećim Centrima za socijalnu skrb na pruženim potrebnim informacijama i njihovoj suradnji bez koje ovo istraživanje ne bi bilo moguće.
CZSS Benkovac, CZSS Brač-Supetar, CZSS Cres-Lošinj, CZSS Đurđevac, CZSS Daruvar, CZSS Dugo Selo, CZSS Gospić, CZSS Grubišno polje, CZSS Hrvatska Kostajnica, CZSS Imotski, CZSS Ivanec, CZSS Ivanić Grad, CZSS Jastrebarsko, CZSS Krapina, CZSS Križevci, CZSS Krk, CZSS Ludbreg CZSS, Makarska, CZSS Našice, CZSS Novi Marof, CZSS OMIŠ, CZSS Pazin, CZSS Pula, CZSS Rijeka, CZSS Senj, CZSS SISAK, CZSS Slatina, CZSS Velika Gorica CZSS Zagreb, CZSS Zaprešić
LITERATURA:
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. https://mrosp.gov.hr/strategije-planovi-programi-izvjesca-statistika/4165
Nielsen, L. (2011): A Review of Shared Residential Parenting Research Department of Education, Journal of Divorce & Remarriage Shared Parenting After Divorce 52:8, 586-609.
Nielsen, L. (2013): Shared physical custody: Outcomes for children. Review of research. AmericancJournal of Family Law, 27, pp. 61-72 and 123-137.
Ottosen, M.H. i Stage, S. (2011): Dom til fælles forældremyndighed. En evaluering af forældreansvarslov en. 257 sider. ISBN: 978-87-7119-029- 8. e-ISBN: 978-87-7119-030-4. SFI – Det National Forskningscenter for Velfaerd, Copenhagen.
Sodermans, A.K., Vanassche, S., Matthijs K. (2013): Post-divorce custody arrangements and binuclear family structures of Flemish adolescents. Demographic Research Vol 18, 421-432.
Spruijt, E., i Duindam, V. (2010): Joint physical custody in the Netherlands and the well-being of children. Journal of Divorce & Remarriage, 51(1), 65 82.
Sweden statistics 2009. Survey of the swedish gouvernement. http://www.socialstyrelsen.se/publikationer2012/2012-5-15
Vezzetti, V. (2014): European children and the divorce of their parents. https://www.figlipersempre.com/res/site39917/res666721_europeanchildren2.pdf
Kratak sažetak izlaganja Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo “Ravnopravna podjela vremena djeteta s roditeljima nakon njihovog razlaza u Hrvatskoj prema mišljenjima nadležnih centara za socijalnu skrb” nalazi se u zborniku sažetaka XI Konferencije socijalnih radnika. : chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/http://husr.hr/web/wp-content/uploads/2022/05/KNJIGA-SA%C5%BDETAKA-HUSR-2022_8.5..pdf
http://husr.hr/web/?tag=xi-konferencija
smart
Podijelite na društvenim mrežama:
